Novi politički blok u RS činiće PDP, NDP i DNS, potpuno odvojen od Dodikove diktatorske politike

U posljednje vrijeme može se vidjeti da DNS sve više vodi svoju politiku, te da nije više slijepi poslušnik Milorada Dodika i SNSD-a. Sve što se u tom pravcu dešava u posljednje vrijeme upućuje na to da je priča o demokratskom centru moguća. Mislim da bi to bila prihvatljiva priča za političku javnost u RS i sigurno je da bi to bila dobit na političkoj sceni i RS i BiH, istakao je Krsmanović u intervjuu za Vijesti.ba.

VIJESTI.BA: U NSRS vodila se burna rasprava o Deklaraciji koju je predložio SDS koja govori o zaštiti Dejtonskog sporazuma i ubrzanom putu ka EU, kao strateškim ciljevima RS. Premijerka Željka Cvijanović tvrdi da je tekst dokumenta pun manjkavosti, te da ne govori o RS, nego da se ona omalovažava, a da se veliča BiH. Oglasio se i predsjednik RS Milorad Dodik, koji smatra da je deklaracija podmetnuto kukavičije jaje. Kako gledate na kritike iz vladajuće strukture?

KRSMANOVIĆ: Potrebno je da ljudi znaju da je ekipa oko SNSD-a ušla u izbornu kampanju. Sve što rade, rade na principu stare šeme i stare matrice – izdajnici i patriote. U tom kontekstu, sve što dolazi od Saveza za promjene, ekipa oko SNSD-a pokušava da omalovaži zamjenom teza i spinovanjem činjenica, kao da je to pisao neko od stranaca, te da je to produžena ruka Bakira Izetbegovića i slično. To u ovom momentu ne treba da čudi.

Jedino obrazloženje koje postoji jeste da je SNSD već ušao u kampanju, jer on više nema šta da radi u RS. Svjedoci smo nemira i štrajkova, a vlast u RS ima hronični nedostatak sredstava i ideja. Sve što im preostaje jeste stara matrica – izdajnici i patriote. Stoga SNSD i od ove deklaracije, koja je u suštini korektna i čista, pokušava da napravi izdajnički čin prema RS, što apsolutno nije tačno.

VIJESTI.BA: Kakva poruka se šalje protivljenjem Deklaraciji o zaštiti Dejtonskog sporazuma i ubrzanom puta ka EU? 

KRSMANOVIĆ: To se najbolje vidjelo prilikom diskusije o apelaciji Bakira Izetbegovića, koju je pokrenuo protiv Srbije. Svi u NSRS smo se usaglasili sa zaključcima, ali je onda ušla tačka u vezi sa Sudom i Tužilaštvom BiH. Suštinska poruka jeste da SNSD i Milorad Dodik pokušavaju da naprave političku trgovinu od svega onoga što miriše na kriminal i gdje on može biti optužen i presuđen, poput afera u bankama RS, tužbi koje su pokrenute protiv pojedinaca u slučaju referenduma, vile na Dedinju i slično. Dakle, Dodik bi on volio da napravi političku trgovinu, kao što je to do sada činio i da se njegove aktivnosti, koje mogu biti u sudaru sa zakonom, u paketu stave ad acta, a da on ispadne mirotvorac. To je njegova stara šema, koji je praktikovao kada je dolazila Ketrin Ešton, te kada je bila aktuelna priča o kriminalu na autoputu i zgradi Vlade. On to pokušava staviti u isti paket i da mu to neko amnestira. Kada neko drugi pokrene inicijativu, on hoće da bude nezaobilazni politički faktor u RS.

VIJESTI.BA: Kako komentarišete činjenicu da je Vlada iz Investiciono-razvojne banke RS povukla oko 24 miliona KM za potrebe budžeta? Premijerka Cvijanović u tome ne vidi problem, kao ni predsjednik Dodik, koji je dao podršku Vladi RS u vezi sa tom transakcijom.

KRSMANOVIĆ: Neprikosnoveni vladar SNSD-a je Milorad Dodik, a osnovna mana Željke Cvijanović je to što se ona nikako nije uspjela izvući iz njegovih kandži i što je ona bespogovorni izvršilac onoga što on naređuje. Dodik se sve vrijeme ponaša kao da su budžet RS, svi fondovi, pa čak i Investiciono-razvojna banka njegov tekući račun. Dakle, čitav njegov odnos je kao da je to njegovo privatno vlasništvo i za njega uopšte nije sporno da uzme novac iz državne kase, iz javnih fondova, iz IRB-a, kao da su to njegove privatne pare.

Misli da mu to obezbjeđuje izborni rezultat, odnosno njegova vlast na nivou NSRS gdje ima većinu, što mu omogućava da može formirati svoju Vladu. On je u jednom momentu iskoristio podršku međunarodne zajednice, a kasnije je izdao i iznevjerio sve podrške koje je imao. No, on i dalje jaše na principima koji treba da mu donesu izbornu pobjedu, a usput i bez ikakvog pardona pljačka vlastiti narod.

VIJESTI.BA: Ministri iz Saveza za promjene bili su protiv usvajanja izmjena i dopuna Zakona o akcizama. Ipak, Vijeće ministara BiH ih je usvojilo i uputilo u parlamentarnu proceduru. Šta očekujete u tom pogledu?

KRSMANOVIĆ: Postoji nekoliko stvari koje su problematične. Kada se pokušao riješiti paket sa akcizama i svim onim što treba da omogući poljoprivrednicima da prežive, sa MMF-om je bio dogovoren paket ispred nas iz Saveza za promjene da se ide na povećanje akciza, ali da se omogući plavi dizel kako bi poljoprivrednici mogli da prežive. Međutim, došlo je do razgovora sa entitetskim vladama, posebno sa Vladom RS, koja je bila apsolutno protiv plavog dizela, pod izgovorom da ima regresiranu naftu ovdje.

Šta na taj način hoće? Kroz agresiranu naftu, oni ostvaruju apsolutnu mogućnost da opet vode kriminalnu aktivnost i da favorizuju koga oni hoće, te da na taj način ostvaruju prednost u predstojećim izborima, ali i izborima koji su bili iza njih. Povećanjem akciza, oni omogućavaju da se podignu cijene na izgradnji autoputeva i svih velikih investicija, gdje je njihova tajkunska mreža najjača.

Stvari su se mnogo zakomplikovale. U jednom trenutku međunarodna zajednica je ovdje počela da postupa kao što postupa u mnogim razvijenim državama i počela da primjenjuje iste principe, ali u RS postoji mnogo stvari koje su u vezi sa aktivnosti koje se mogu nazvati kriminalnim, a koje su u vezi sa naftom i naftnim derivatima. Nisam siguran da će zakon o akcizama proći, ukoliko ne bude usvojen naš stav da poljoprivrednici moraju biti minimalno regresirani sa plavim dizelom.

VIJESTI.BA: Očekujete li da izmjene Zakona o akcizama vratiti SNSD-ove poslanike i delegate u parlamentarne klupe na nivou BiH? 

KRSMANOVIĆ: U ovom momentu niko ne može predvidjeti koji će potez oni dalje učiniti. Sve opcije treba ostaviti otvorene, jer su moguće sve varijante.

VIJESTI.BA: Nedavno ste govorili o zajedničkom nastupu NDP-a i PDP-a na izborima 2018. godine, te o Mladenu Ivaniću kao zajedničkom kandidatu za predsjednika RS. U kojoj fazi su pregovori u vezi sa formiranjem novog političkog bloka?

KRSMANOVIĆ: U suštini, dogovorili smo se da krenemo u pregovore o formiranju zajedničkog političkog subjekta. Za sada se on zove PDP-NDP, a u njega treba da uđu i neke druge političke partije. Prema analizama rezultata sa zadnjih lokalnih izbora, to bi bila politička snaga koja u ovom momentu može imati minimalno 14 poslanika u NSRS, te minimalno tri poslanika u Parlamentu BiH.

Vrlo su male političke razlike između PDP-a i NDP-a. U roku od narednih 45 do 60 dana završićemo pregovore. Prema onome kako sada stvari stoje, mislim da će se to okončati na način da će se formirati zajednički politički subjekt, nešto poput Demokratskog fronta u Crnoj Gori, te do izbora 2018. godine sa zajedničkim listama na svim nivoima i sa zajedničkim kandidatima za pojedinačne funkcije u BiH.

Mislim da pregovori i atmosfera koja je napravljena vode ka tome da će PDP i NDP formirati zajednički politički subjekt, a poslije izbora 2018. godine moguće je i ujedinjenje ove dvije političke partije.

VIJESTI.BA: Kažete da su i igri i neke druge političke partije. Je li jedna od njih DNS Marka Pavića, stranka koja je sadašnji koalicioni partner SNSD-a? 

KRSMANOVIĆ: Činjenica je da postoji raspoloženje kod većine ljudi i u PDP-u i u NDP-u da se formira tzv politički centar, koji bi bio blok između SDS-a i SNSD-a, odnosno da postoji politička alternativa dvjema velikim političkim partijama.

U posljednje vrijeme može se vidjeti da DNS sve više vodi svoju politiku, te da nije više slijepi poslušnik Milorada Dodika i SNSD-a. Sve što se u tom pravcu dešava u posljednje vrijeme upućuje na to da je priča o demokratskom centru moguća.

To znači da bi oko njega bile okupljene političke partije PDP, NDP i DNS, koji će se potpuno odvojiti od diktatorske i izrazito nacionalističke politike Milorada Dodika. Mislim da bi to bila prihvatljiva priča za političku javnost u RS i sigurno je da bi to bila dobit na političkoj sceni i RS i BiH.

VIJESTI.BA: Imajući u vidu to što govorite, kakva je budućnost Saveza za promjene? Kakva je pozicija SDS-a u tome svemu?

KRSMANOVIĆ: Savez za promjene za sada funkcioniše na nivou BiH, takav je formiran i takav će ostati do izbora 2018. godine. Tu se ne očekuju bilo kakve promjene. Što se tiče SDS-a, ova stranka ima svoje izbore u maju, koji su za njih uvijek bili važni i uvijek su bili turbulentni. Od unutarstranačkih izbora u SDS-u zavisiće ono što će se dešavati u ovoj političkoj partiji i kakve će smjernice ona zauzeti.

Zbog toga smatram da je potrebno sačekati izborni sabor SDS-a u maju. Kada dobiju rukovodstvo, najbolje će definisati svoje politike. Očekujem da se maksimalno uključe u saradnju sa blokom oko PDP-a i NDP-a, te da na pravi način definišemo svoje političke ciljeve za naredne izbore. Prema mom mišljenju, njima bi apsolutno trebalo da pripadne mjesto člana Predsjedništva BiH, a zavisno od rezultata, onda će i mandatar za buduću Vladu RS ići iz onog političkog bloka koji dobije veći broj glasova. Dakle, sa jedna strane imaćemo liniju SDS, a sa druge strane listu PDP-NDP sa ostalim partijama.

VIJESTI.BA: Može li se dogoditi da SDS i blok okupljen oko PDP-a i NDP-a postanu politički protivnici?

KRSMANOVIĆ: Ne. Za sada ne. To se može dogoditi ukoliko bude eventualnih iznenađenja na izbornom saboru SDS-a, odnosno ukoliko pobijede političke strukture koje bi bile vezane za tzv veliku koalicju SDS-a i SNSD-a.

Razgovarala: Nevena Ćosić

(Vijesti.ba)